PROLJEV -vječiti problem i pasa i mačaka

PODJELA
A ) Prema mehanizmu nastanka:
1) Osmotski proljev - javlja se kada u crijevu zaostanu veće količine
neprobavljenih tvari koje zadržavaju vodu, a to se dešava kod nedostatka nekih probavnih enzima, bolesti gušterače, oštećenja sluznice tankog crijeva uslijed upale, tumora, te kod preopterećenja tankog crijeva hranom.
2) Sekretorni proljev - nastaje kao posljedica aktivnog podražaja na stanice crijeva, zbog čega se pojačano luče elektroliti i tekućina u lumen crijeva, dok je s druge strane spriječena apsorpcija hranjivih tvari iz crijeva. Tvari koje izazivaju pojačano lučenje mogu biti bakterijski toksini, bakterije, virusi ili paraziti, koji oštećuju sluznicu
crijeva.
3) Povećana propusnost stjenke crijeva - javlja se kod bolesti kod kojih dolazi do promjena na sluznici crijeva u vidu čireva ili nakupina abnormalnih stanica, čime je omogućen izlazak iona i tekućina u crijevo. Kod jačih oštećenja može doći i do krvarenja.
4) Poremećena pokretljivost crijeva - posljedica je ubrzane ili usporene peristaltike.

B ) Prema trajanju:
1) Akutni proljev - javlja se naglo i traje kratko (do tri tjedna ili kraće). Feces je vodenast ili vodenasto-sluzav. Prate ga opći simptomi kao što su gubitak apetita, potištenost i povraćanje, a ako se javlja povišena tjelesna temperatura, dehidracija ili bolnost, u pitanju je teže oboljenje probavnog sustava. Većina akutnih proljeva je blagog tijeka i prolazi sama od sebe.
2) Kronični proljev - karakteriziran je duljim trajanjem (tri tjedan i duže) ili periodičnom pojavnošću. Obavezno moramo ustanoviti uzrok, te ga liječiti prema specifičnoj dijagnozi, nikako samo simptomatski. Uzroci su različite upale, crijevni paraziti, bakterijske i gljivične infekcije, bolesti gušterače i drugo.


C ) Prema mjestu nastanka:
1) Tanko crijevo : volumen je značajno povećan, sluz je rijetko prisutna, feces može biti različite boje (krem-smeđa, ciglasto-crvena, zelenkasta…) uz prisustvo neprobavljene hrane. Hitnost i učestalost nisu prisutne, osim kod vrlo teške ili akutne bolesti, a moguće je i povraćanje kod težih upalnih promjena. Kod poremećene apsorpcije ili digestije moguća je nadutost i gubitak težine.
2) Debelo crijevo : volumen je normalan ili nešto povećan, sluz je često prisutna, nema neprobavljene hrane. Varijacije boje su rijetke, osim mogućeg prisustva svježe krvi. Prisutne su hitnost, grčevi, znatno povećana učestalost defeciranja. Gubitak težine se rijetko javlja kao i povraćanje. Nadutost se ne javlja.

DIJAGNOSTIKA
1 ) Služimo se anamnestičkim podacima, koji uključuju pitanja o trajanju, prehrani, apetitu, povraćanju, izgledu stolice, učestalosti defeciranja, količini i izgledu fecesa i slično, dok klinički pregled uključuje općeniti izgled životinje, tjelesnu težinu, izgled dlake, opće ponašanje i druge vanjske značajke.
2 ) Hematološka i biokemijska pretraga krvi jedna je od osnovnih metoda dijagnostike, a njome se služimo da bi odredili metabolički status životinje i stanje pojedinih unutarnjih organa.
3 ) Pretraga stolice jedna je od važnijih pretraga, a uključuje makroskopsku, parazitološku, mikroskopsku, bakteriološku i mikološku pretragu, specijalna bojenja, tripsin-test i elektronsku mikroskopiju.
4 ) Ultrazvučnu pretragu obavljamo u tri faze : prvo pretražujemo želudac zajedno sa dvanaestnikom, zatim pretražujemo zavoje tankog crijeva, a potom debelo crijevo i rektum. Rendgenološku pretragu obavljamo nakon UZV pregleda. Koristimo se nativnim snimkama , te kontrasnim pretragama, jer su promjene u tankom crijevu uglavnom mikroskopske ili funkcionalne.
5 ) Serološke testove (pretragu krvnog seruma) vršimo kod određivanja tvari u krvi koje se resorbiraju iz crijeva u krv (vitamini B12, folna kiselina, masti), zatim kod određivanja hormona čiji poremećaj može dovesti do proljeva (hormon štitnjače T4, hormon nadbubrežne žlijezde - kortizol), te kod dokazivanja antitijela/antigena (virusa, bakterija, parazita…) koji mogu izazvati proljev.
6 ) Od ostalih dijagnostičkih metoda možemo spomenuti endoskopiju i biopsiju crijeva.

TERAPIJA
A) Simptomatska
1. Dijeta : sa prethodnim postom u trajanju od 24 sata. Za akutni proljev treba davati hranu bogatu proteinima (na primjer, piletina bez kosti i kožice) sa lako probavljivim ugljikohidratima (kuhana riža) bez masti, dok je za kronični proljev potrebna detaljnija obrada pacijenta da bi se utvrdio točan razlog proljeva i tako odredila točna dijeta.
2. Nadoknada tekućine : nužna je, osobito kod akutnog proljeva i kod mladih životinja. Tekućinu kod blažih oblika proljeva nadoknađujemo preko usta, dok je kod težih oblika potrebna infuzija.
3. Lijekovi : uključuju preparate za zaustavljanje proljeva, preparate sa zaštitnim učinkom na crijeva, protu-upalne lijekove, lijekove protiv grčeva i slično. Osim toga, mogu se davati antibiotici i to kod dokazane infekcije crijeva sa bakterijama i rikecijama kao uzročnicima proljeva, odnosno kod težih oštećenja sluznice gdje postoji mogućnost otrovanja ili sepse.
B) Etiološka - odnosno uzročna terapija, je točna terapija određenog uzroka bolesti , kao što je operacija vađenja stranog tijela, davanje, na primjer, preparata gušterače koji manjkaju ili primjena ciljanog antibiotika nakon postavljanja antibiograma.

(copyright; Larissa Steinberger (dr.vet.med.) izvor: BIBINO VETERINARSKA AMBULANTA)

Super si to napisla!

Ono za dijetu je najbolje