bjesnoca

BJESNOĆA

Bjesnoća je veoma opasna zarazna bolest svih toplokrvnih životinja. Od nje može oboljeti i čovjek. Uzročnik je virus iz skupine rabdo-virusa, a napada samo moždane stanice, uzrokujući živčane poremećaje u obliku pojačane nadražljivosti, poremećenja svijesti, bjesnila i paralize. Smrt nastupa od ugušenja. Bolest se širi isključivo ugrizom tj. kroz povrede na koži ili sluznicama. Izvori zaraze su uglavnom divlje životinje, vuk, lisica i dr. Simptomi zaraženog psa su: u prvom stadiju pas dobiva mutan pogled i postane plašljiv, neposlušan, skriva se na tamna mjesta, ne odaziva se na pozive vlasnika, ne jede, žvače praznim ustima ili pak uzima i guta različite strane predmete, pri gutanju ima poteškoća pa jako slini jer se od žvakanja stvara pjena u ustima. Češe se na mjestima ugriza veoma učestalo i jako sve do krvi. Ima pojačani spolni nagon. Prvi stadij traje pola do tri dana. U drugom stadiju pas luta bez cilja, jako slini i teško guta. Taj stadij traje dva do četiri dana. U trećem stadiju pas stalno leži, dolazi do paralize očiju, jezika i donje vilice (tako da jezik visi iz usta), zatim mišića nogu i muskalature trupa. Nakon tri do četiri dana pas ugiba. Simptomi zaražene mačke su: na početku se mačka skriva i zavlači u tamnije prostorije, s razvojem bjesnila napada i grize i čovjeka i psa, nakon čega nastupa stadij paralize i životinja ugiba. Postoji i tzv. tihi oblik bjesnoće, u kojem osim paralize nema drugih znakova bolesti. Životinja preplašeno gleda, veoma slini i ugine u paralizi već za 2 do 4 dana.